Prirodni sapun čvrsto je sredstvo za čišćenje koje nastaje kemijskom reakcijom biljnih ulja s lužinom, takozvanom saponifikacijom, a za razliku od syndeta ima prirodno alkalan sastav. Ako biraš iz naše ponude prirodnih sapuna, pogledaj primjerice Kopaničiarsku levanduľu ili se prepusti našem Savjetniku, koji ti pomaže odabrati prema tipu kože.
Što je prirodni sapun i kako nastaje
Klasični čvrsti sapun nastaje postupkom koji se zove saponifikacija: biljno ulje ili mast spaja se s natrijevim hidroksidom, popularno lužinom, i tom se reakcijom pretvara u sol masne kiseline, dakle sam sapun, a kao nusproizvod nastaje glicerol. U zanatskoj proizvodnji glicerol se iz sapuna ne odvaja nego ostaje izravno u komadu, gdje djeluje kao humektant koji povlači vlagu prema koži, dok ga industrijski sapuni često oduzimaju i prodaju zasebno. Upravo tu reakciju vidimo i u sastavu našeg sapuna Kopaničiarska levanduľa, gdje INCI popis navodi Sodium Oleate, dakle saponificirano maslinovo ulje, Sodium Cocoate, saponificirano kokosovo ulje, i Sodium Castorate, saponificirano ricinusovo ulje. Svaki od tih naziva točno govori koje se ulje i u kojem obliku nalazi u sapunu.
Kakva je razlika između sapuna i syndeta
Sapun i syndet doduše služe za pranje, no kemijski je riječ o dvije različite stvari, svaka sa svojim prednostima. Pravi sapun sol je masne kiseline nastala saponifikacijom i u otopini ima prirodni pH oko devet do deset, dakle lužnat je, što nije pogreška recepture, nego njegova bit. Syndet je naprotiv sintetski ili enzimatski proizveden tenzid čiji se pH može podesiti niže, obično na pet do pet i pol, dakle bliže prirodnom pH kože. Neke studije o utjecaju pH sapuna na kožnu barijeru bave se upravo tom temom, pa se oznaka „uravnoteženog pH“ zapravo odnosi na syndet, a ne na klasični sapun. Razlika postoji i kod tvrde vode, u kojoj sapun reagira sa solima kalcija i magnezija i stvara poznati sivkasti talog, dok syndet ostaje stabilan.
| Pravi sapun | Syndet | |
|---|---|---|
| Nastanak | saponifikacija ulja i lužine | sintetski ili enzimatski tenzid |
| pH u otopini | otprilike 9 do 10 | podesiv, obično 5 do 5,5 |
| Tvrda voda | stvara talog (soap scum) | ostaje stabilan |
Kako odabrati prirodni sapun prema tipu kože
Normalna i suha koža
Kod normalne do suhe kože isplati se posegnuti za komadom s većim udjelom omekšavajućih ulja, primjerice maslinova ili ricinusova, koja u kombinaciji s glicerolom, koji pri saponifikaciji nastaje izravno u komadu, pomažu da koža nakon pranja bude nježnija i manje zategnuta. Prikladna je primjerice Kopaničiarska levanduľa, koja kombinira maslinovo, kokosovo i ricinusovo ulje s pčelinjim voskom, dakle sastavom cilja točno na ovaj tip kože. Dodatne savjete za njegu suhe kože možeš pronaći i u članku suha koža, kako se pravilno brinuti o njoj. Kosu i tijelo takav komad pere jednako nježno kao i lice, sve dok se ne koristi predugo ili previše vrućom vodom, koja kožu ionako isušuje sama po sebi.
Masnija koža
Ako ti se koža tijekom dana brže sjaji, može ti odgovarati komad s dodatkom aktivnog ugljena, koji na površini djeluje kao nježan upijač i nakon pranja ostavlja kožu mat na pogled, a da je pritom ne isušuje. Takav je primjerice Kopaničiarsky čert s aktivnim ugljenom i uljem čajevca, omiljen kod masnije kože zbog osjećaja čistoće. I kod ovog tipa kože vrijedi da prečesto ili preagresivno pranje prije šteti nego koristi, jer narušava zaštitni sloj kože, a ona u odgovoru može proizvoditi još više sebuma. Dovoljno je pranje ujutro i navečer, a između toga kožu ostavi na miru i nemoj je bez potrebe često dirati rukama.
Osjetljiva koža
Osjetljivija koža cijenit će komad bez dodanih bojila i s nježnijim mirisom, idealno izgrađen na cvijeću i biljnim ekstraktima umjesto jakih eteričnih ulja, koja pri ponovljenom kontaktu mogu nekoga nadražiti. Primjer su Kopaničiarske kvety, bez dodanih bojila, sa šest vrsta sušenog cvijeća i nježnim cvjetnim mirisom. Pri prvoj uporabi novog komada uvijek je razumno prvo ga isprobati na manjoj površini kože, primjerice s unutarnje strane zapešća, i pričekati barem dan prije nego što ga uvrstiš u uobičajenu rutinu za lice i tijelo. Ako se ništa ne dogodi, ništa ti ne stoji na putu da ga koristiš redovito.
Naši prirodni sapuni, linija Kopaničiarska
Cijela linija Kopaničiarskih komada nastaje istim zanatskim postupkom saponifikacije, razlikuje se samo po dodanim sastojcima i mirisu, a ne po osnovnoj kemiji proizvodnje. Uz Kopaničiarsku levanduľu, Kopaničiarsky čert i Kopaničiarske kvety u ponudi ćeš naći i Kopaničiarske slnko s ekstraktom i sušenim cvjetovima nevena, koje je bez dodanih bojila i ima nježan cvjetno-biljni miris. Svaki komad teži 100 grama i pri uobičajenoj svakodnevnoj uporabi traje nekoliko tjedana, točnije brojke naći ćeš u nastavku u čestim pitanjima. Odabir među njima stoga je prije pitanje mirisa i tipa kože nego bitne razlike u sastavu ili načinu proizvodnje.
- Kopaničiarsky čert: aktivni ugljen i ulje čajevca, za masniju kožu.
- Kopaničiarska levanduľa: maslinovo, kokosovo i ricinusovo ulje, pčelinji vosak, za normalnu i suhu kožu.
- Kopaničiarske slnko: ekstrakt i sušeni cvjetovi nevena, bez dodanih bojila.
- Kopaničiarske kvety: šest vrsta sušenog cvijeća, bez dodanih bojila, za osjetljiviju kožu.
Kako pravilno čuvati sapun da traje dulje
Najveći neprijatelj čvrstog komada je stajaća voda, u kojoj se otapa mnogo brže nego pri uobičajenoj uporabi pod tekućom vodom. Između tuširanja ga stoga ostavljaj na posudici s odvodom ili na drvenoj podlozi koja omogućuje da voda otječe, a površina se između uporaba dobro osuši, umjesto da leži u vlastitoj lokvi. Ako ga često ostaviš da leži u vlastitoj sapunici, potrošit će se osjetno brže, a gubiš i njegov miris, koji je kod eteričnih ulja hlapljiv. Rezanje većeg komada na manje dijelove također pomaže jer se manji komadi brže osuše, u kupaonici zauzimaju manje mjesta i mogu se izmjenjivati prema raspoloženju ili mirisu koji ti se upravo sviđa.
Jesi li znala…
Jesi li znala da glicerol, koji nastaje pri proizvodnji sapuna, industrijski sapuni često oduzimaju i prodaju zasebno, dok ga zanatski sapun zadržava izravno u komadu?